Pitanja vezana uz odgoj i obrazovanje za interkulturalnu komunikaciju

Autorica: izv. prof. dr. sc. Aneta Stojić

Objavljeno 16. rujna 2015.


Kako bi uspješna interkulturalna komunikacija bila dio našega svakodnevnog života, potrebno je odgojiti i obrazovati sudionike interkulturalnoga susreta, odnosno pripremiti ih za međusobnu interakciju. Kako bismo to ostvarili, potrebno je najprije osposobiti one koji rade u području odgoja i obrazovanja. Interkulturalno bi kompetentan učitelj trebao dobro poznavati svoju i druge kulture, poštovati kulturnu različitost, razumjeti i prihvaćati učenike koji pripadaju drugim kulturama, uspostaviti interaktivan odnos s drugačijima od sebe, trajno nadograđivati saznanja o sebi kako na individualnoj razini tako i na razini skupine čijim je dijelom, biti otvoreniji, fleksibilniji i kritičniji, shvaćati posljedice diskriminacije kulturno drugačijih te formirati i iznositi mišljenje oslobođeno stereotipa i predrasuda.

Kod učenika treba razvijati interkulturalno fleksibilni identitet. Osoba koja je razvila takav identitet ne poistovjećuje se isključivo sa svojom društvenom skupinom nego i s ostalim društvenim skupinama u čijemu okruženju živi, te kroz to razvija mogućnost razumijevanja shvaćanja drugih i identificiranja s tim shvaćanjima. Takva osoba mijenja viđenje i shvaćanje svijeta oko sebe i ima sposobnost prilagođavanja, te je spremnija za učenje različitih kulturnih modela. Interkulturalna se kompetencija može smatrati ne samo dodatnom kvalifikacijom već nužnim preduvjetom za svakodnevni dijalog.

Ciljevi su interkulturalnoga odgoja i obrazovanja: (a) osvijestiti različitost, (b) osvijestiti vlastite stavove, (c) identificirati sličnosti i (d) pronaći zajedničku osnovu.

Mogući se model interkulturalnoga odgoja i obrazovanja sastoji od tri stupnja. Prvi stupanj podrazumijeva razvijanje svijesti o vlastitome identitetu, razvijanje samopoštovanja te uočavanje razlika između vlastite i druge kulture. Na drugome se stupnju razvija razumijevanje (empatija) i znatiželja za nepoznato, mijenja perspektiva i prihvaćaju različitosti. Na trećemu stupnju dolazi do sporazumijevanja (djelovanja), pronalaženja načina za mirni suživot, iskazivanja solidarnosti te pokazivanja volje za sporazumijevanjem.

U skladu s UNESCO-ovim uputama, programi koji ohrabruju dijalog između učenika različitih kultura, vjerovanja i religija te odgoj i obrazovanje mogu dati važan i značajan doprinos održivim i tolerantnim društvima.

Više u:

Mrnjaus, K., Rončević, N., & Ivošević, L. (2013). (Inter)kulturalna dimenzija u odgoju i obrazovanju. Rijeka: Filozofski fakultet u Rijeci.


Interkulturalna kompetencija

Autorica: izv. prof. dr. sc. Aneta Stojić

Objavljeno 6. lipnja 2014.


Jezik i kultura neraskidivo su povezani. Razlike u kulturama očituju se, na primjer, u pravilima koja se odnose na ophođenje prilikom upoznavanja, raspravljanje o određenim temama ili tjelesnu udaljenost sugovornika. Takva pravila pripadnik određene kulture usvaja nesvjesno tijekom odrastanja.

Odrastanje uz dva jezika podrazumijeva i izloženost dvjema kulturama. To dovodi do bikulturalnosti, tj. do pripadnosti dvjema kulturama. Bikulturalnost obuhvaća kompetenciju koja se u znanstvenoj literaturi naziva interkulturalnom kompetencijom. Takva se kompetencija odnosi na shvaćanje onog drugog, pa su stajališta svojstvena jednoj kulturi shvaćena kao samo jedna perspektiva između mnogih drugih. To se odražava i na ponašanje u vidu tolerancije prema drugom. Različitosti među kulturama shvaćene su kao „normalnost", a ne nešto što bi se ocjenjivalo prema vlastitim mjerilima kao dobro ili loše. Razvijena je i svijest o potrebi za suživotom različitih kultura. Posljedica je toga da prihvaćamo i one kulture koje ne možemo u potpunosti razumjeti jer smo shvatili i prihvatili granice svojih vlastitih tumačenja i procesa razumijevanja. Interkulturalna je kompetencija, dakle, sposobnost prihvaćanja drugoga u njegovoj različitosti ili sposobnost snalaženja u različitim svjetovima, koja je osobito izražena kod bikulturalnih, dvojezičnih osoba.

Osim kroz dvojezično odrastanje interkulturalna se kompetencija može stjecati i kroz učenje drugog ili stranog jezika. Naime, učenjem drugog ili stranog jezika ne obogaćujemo samo svoj jezični repertoar, već upoznajemo i novu kulturu. Time proširujemo svoje poglede na svijet jer postajemo svjesni toga da postoje i drugačiji načini života i shvaćanja svijeta. To nipošto ne znači da se time odričemo vlastitog identiteta – naprotiv, vlastiti se identitet time proširuje i obogaćuje. Upoznavanje kulture koja je povezana s jezikom koji usvajamo pomaže nam da izbjegnemo moguće nesporazume koji proizlaze iz nepoznavanja kulturno uvjetovanih pravila ponašanja i uporabe jezika.

U proces podučavanja drugog ili stranog jezika stoga treba uključiti usmjereni interkulturalni odgoj i obrazovanje. U širem smislu, ciljevi su takvog odgoja i obrazovanja razvijanje tolerancije, empatije i kooperativnosti, koje podupiru otvorenost za postojanje drugih kultura i jezika. U užemu smislu, takav odgoj i obrazovanje omogućavaju proširenu sposobnost percipiranja stranoga, ophođenje sa stranim, prepoznavanje stranoga u sebi te sposobnost rješavanja mogućih nesporazuma ili čak konflikata. Te se vještine mogu steći već u najranijoj dobi kad odnos prema stranoj kulturi igra iznimno važnu ulogu. Naime, već u predškolskoj dobi, a posebice u osnovnoj školi, djeca razvijaju predodžbe o drugim kulturama. U toj se dobi preporuča uporaba priča i slika te medija poput fotografije, filma i kazališta, što je prikladno za raspravljanje o predrasudama na indirektan način. To će omogućiti i emocionalno uključivanje djece jer zamišljeni svjetovi dozvoljavaju određenu distancu i pružaju veći prostor za individualno tumačenje, projekcije i reakcije. Takav je pristup u nas još uvijek u razvoju pa je jedan od naših glavnih ciljeva osvijestiti sve one koje sudjeluju u odgoju i obrazovanju djece da je razvijena interkulturalna kompetencija bitan i nužan preduvjet za uspješnu komunikaciju između pripadnika različitih kultura.

 

Bilingualism Matters osnovala je prof. dr. sc. Antonella Sorace na Sveučilištu u Edinburghu.

 

Bilingualism Matters@Rijeka osnovan je u sklopu projekta „Advancing the European Multilingual Experience (AThEME)”.

 

Projekt je financiran sredstvima Europske unije u okviru Sedmoga okvirnog programa za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti na temelju ugovora br. 613465.