Kognitivne prednosti višejezičnosti

Autor: Siniša Smiljanić, mag.

Objavljeno 31. srpnja 2015.

 

Različita životna iskustva različito utječu na naše tjelesne i kognitivne sposobnosti (npr. percepciju, pažnju, pamćenje, učenje, zaključivanje, rješavanje problema, donošenje odluka, inteligenciju). Istraživanja su primjerice pokazala da su, u odnosu na širu populaciju, igrači video-igara osjetljiviji na vizualne, a profesionalni glazbenici na auditivne podražaje, dok arhitekti imaju poboljšanu sposobnost prepoznavanja oblika i uočavanja prostornih odnosa (vidi Bialystok, 2009, 2011). Nije novost da se dugotrajno bavljenje određenom aktivnošću, bilo fizičkom ili mentalnom, osim što doprinosi razvoju pojedinih vještina, može i fizički odraziti na ljudski mozak. Manje je poznato, međutim, da je sposobnost govorenja dvaju ili više jezika, odnosno višejezičnost, jedno od iskustava koje na sličan način utječe na ljudsku kogniciju.

Budući da često moraju „birati“ između dvaju (ili više) jezika u svakodnevnoj komunikaciji te pritom potiskivati neželjeni jezik (ili jezike) kako bi spriječile međusobni utjecaj jezika koje govore, višejezične se osobe nalaze u jedinstvenoj situaciji kontrole vlastitoga verbalnog ponašanja, što se odražava na njihove kognitivne sposobnosti. Najizrazitije su prednosti višejezičnosti utvrđene u području izvršnih ili kontrolnih funkcija, odnosno onih funkcija koje su odgovorne za kontrolu trenutnoga ponašanja, posebice u situacijama u kojima postoji sukob različitih podražaja. Istraživanja su pokazala da su višejezične osobe u odnosu na jednojezične bolje u zadacima koji se temelje na usmjeravanju pažnje, potiskivanju nevažnih ili ometajućih informacija te prebacivanju s jednoga zadatka na drugi. Na primjer, višejezična su djeca brža i uspješnija u zadacima razvrstavanja predmeta prema različitim kriterijima. Drugim riječima, ako prvo treba razvrstati predmete prema boji, a zatim prema obliku, lakše to učine od jednojezične djece. Višejezične osobe svih dobnih skupina postižu bolji rezultat i u zadacima poput Stroop-testa, u kojemu je potrebno imenovati boje riječi čije značenje navodi na netočan odgovor (npr. riječ „zelena“ može biti obojena u plavo), što upućuje na to da su višejezične osobe uspješnije u ignoriranju ometajućih podražaja. Također, učestalo „biranje“ između dvaju (ili više) jezika u svakodnevnoj komunikaciji kod višejezične djece ranije dovodi do shvaćanja da se gledišta drugih ljudi mogu razlikovati od njihovih. Višejezična djeca, naime, imaju puno iskustva u prilagođavanju jezika sugovorniku – ona znaju na kojemu jeziku mogu govoriti s kime i sukladno tome odabiru jezik.

Postoje naznake da su višejezične osobe bolje i u matematičkome zaključivanju te da imaju povećanu sposobnost kreativnoga rješavanja problema. Usto, rezultati neurolingvističkih istraživanja pokazali su da višejezičnost usporava pad kognitivnih sposobnosti u starijoj dobi te odgađa simptome neurodegenerativnih poremećaja poput Alzheimerove bolesti i ostalih tipova demencije do čak pet godina. Sve navedeno, međutim, ne znači da su višejezične osobe inteligentnije od jednojezičnih ili da ne mogu oboljeti od demencije, već samo da imaju dodatan „alat“ koji u određenoj mjeri pospješuje njihove kognitivne sposobnosti i doprinosi njihovu duljem očuvanju u starosti. Također, valja napomenuti da se navedene prednosti neće nužno očitovati kod svih višejezičnih osoba budući da je „učinak višejezičnosti“ uvjetovan brojnim čimbenicima poput dobi u kojoj se počeo usvajati drugi jezik, razine poznavanja jezika, učestalosti uporabe drugoga jezika itd.

Konačno, važno je istaknuti da je veza između višejezičnosti i učinaka koje ima na naše kognitivne sposobnosti složena i da unatoč brojnim istraživanjima još uvijek nije dovoljno razjašnjena. Međutim, uzimajući u obzir navedene prednosti koje poznavanje više od jednoga jezika sa sobom nosi, možemo zaključiti da je višejezičnost nešto u što se isplati ulagati.


Literatura

Bialystok, E. (2009). Bilingualism: The good, the bad, and the indifferent. Language and Cognition, 12(1), 3–11.

Bialystok, E. (2011). Reshaping the mind: The benefits of bilingualism. Canadian Journal of Experimental Psychology, 65(4), 229–235.

 

Koje su prednosti dvojezičnosti?

Objavljeno 6. lipnja 2014.

 

Dvojezičnost ne donosi samo niz društvenih prednosti. Znanstvena su istraživanja pokazala da je ona „dobra i za mozak"!

U usporedbi s jednojezičnom djecom dvojezična djeca bolje shvaćaju kako jezik funkcionira i lakše usvajaju druge jezike, obično ranije nauče čitati od jednojezične djece, počinju ranije shvaćati da se gledišta drugih ljudi mogu razlikovati od njihovih te bolje razlučuju bitno od nebitnoga prilikom rješavanja zadataka i lakše se prebacuju s jednoga zadatka na drugi. Postoje i naznake za to da dvojezičnost štiti od opadanja sposobnosti pamćenja i razumijevanja u starijoj dobi.

Ove prednosti u načelu donosi dvojezičnost u bilo kojoj kombinaciji jezika, bez obzira na njihov status.

 

Bilingualism Matters osnovala je prof. dr. sc. Antonella Sorace na Sveučilištu u Edinburghu.

 

Bilingualism Matters@Rijeka osnovan je u sklopu projekta „Advancing the European Multilingual Experience (AThEME)”.

 

Projekt je financiran sredstvima Europske unije u okviru Sedmoga okvirnog programa za istraživanje, tehnološki razvoj i demonstracijske aktivnosti na temelju ugovora br. 613465.